Speleologija je planinarska specijalnost koja istrazuje prirodno nastale podzemne objekte. Speleologija nije samo istrazivanje. To moze biti sport, rekreacija, hobi, avantura, odlazak u nepoznato, druzenje, susret sa vjecitim mrakom, karakteristicnim zvukovima podzemlja.
Uz samo spustanje u podzemlje, spelologija ima i istrazivacku zadacu u smislu proucavanja geoloskih slojeva zemlje, biljnog i zivotinjskog svijeta pod zemljom, ostataka praljudi i dr. Speleolozi mogu biti amateri ili profesionalci.
Za kretanje pod zemljom koriste opremu naizgled slicnu kao i alpinisti, ali ipak dosta razlicitu. Dok alpinisti uzad koriste za osiguranje, speleolozi je koriste za penjanje i spustanje, pa njihova uzad mora biti neelasticna. Imaju jos i kacige s karbidnim svjetiljkama (koje traju duze od baterijskih), odijelo, sprave za topografska i raznovrsna druga mjerenja.
Pod pojmom speleoloski objekti podrazumijevamo spilje, jame, ponore i ostale prirodne rupe u zemlji. Jame su uglavnom vertikalne, a spilje horizonalne, a najcesce su kombinacije. Ponori su speleoloski objekti u koje poniru i kroz koje teku podzemne vode.
Rijec speleologija je slozenica od starogrcke rijeci ?spelaion? koja oznacuje prirodnu podzemnu supljinu (spilju ili jamu) i rijeci ?logos? koja oznacuje znanost, pa bi speleologija predstavljala znanost o prirodnim podzemnim spiljama i jamama. Za oca speleologije smatra se francuski istrazivac Edouard-Alfred Martel. U novije vrijeme speleolozi su zapravo ljudi koji kombiniraju sportsku aktivnost sa znanoscu, pa ona polako postaje turisticka aktivnost. Prolazeci kroz razne slojeve stijena, voda otapa organske tvari i razne minerale, koji se izlucuju u raznim bojama i oblicima. Tako nastali pretalozeni vapnenac nazivamo siga, a ovisno o obliku i boji, sige nazivamo: stalaktiti, stalagmiti, stupovi, zavjese, lopoci, kore, itd. Tako su naprimjer stalaktiti sige koje rastu odozgo prema dolje, stalagmiti sige koje rastu odozdo prema gore, stupovi nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita, itd.
Speleologija nije samo istrazivanje, vec zdrav i lijep sport, lijepa zabava i razonoda. Ima kategotiju avanturizma i istrazivanja nepoznatog odnosno podzemlja. Ne samo da se ispituje nepoznati prostor, prilika je da se osoba odmori od svakidasnjice u zvukovima vjecnog mraka. Odlazak u pecinu ima ulogu “punjenja baterija” za nove radne obaveze i praznjenja ruznih sjecanja. Druzenje ljudi van urbanih sredina ima poseban efekat na opstu psihofizicku sposobnost.
